Pretraivanje i dizajn Uvod Mnogi korisnici uobiajenom navigacijom nee moi da pronau ono to trae Dobro realizovan sistem za pretraivanje - velika prednost Web lokacije u odnosu na tampani materijal - korisnicima omoguava upravljanje kretanjem kroz lokaciju Sistem za pretraivanje - korisnik uvek u prvom planu 2
Pretraivanje celog Weba Karakteristike javne maine za pretraivanje znatno se razlikuju od karakteristika sistema za pretraivanje jedne lokacije ili ak i odreene grupe lokacija S druge strane korisnici oekuju da maina za pretraivanje lokacije radi kao javne maine za pretraivanje: Koje moraju da obave skoro nemogue: prikupljanje i indeksiranje podataka na nepreglednom i promenljivom Webu Nakon toga, iz svih prikupljenih podataka korisnik treba brzo i lako da dobije upotrebljiv rezultat sluei se jednostavnim upitom
3 Naini pretraivanja Weba Zahtevi koje treba ispuniti da bi se pretraivao Web obeshrabrujui Oekuje se da korisnik u odgovarajue polje neke globalne maine za pretraivanje upie tekst koji trai, a zatim dobije realistian rezultat u obliku spiska dokumenata koji traeni tekst sadre Korisnici esto budu pretrpani informacijama, dobijaju neodgovarajue informacije ili ne dobiju uopte nita
Mnoge tekoe potiu od nerealnih oekivanja korisnika 4 Naini pretraivanja Weba Kada trae opta obavetenja korisnici se radije oslanjaju na kataloge nego na maine za pretraivanje Definicija: Web katalog je zbirka veza ka lokacijama i odgovarajuim informacijama, kao to su opisi i prikazi, koju je neko organizovao i uredio
Definicija: Maina za pretraivanje automatski sakuplja i organizuje podatke o lokacijama odgovarajui na upite korisnika 5 Tok pretraivanja Posetioci bi maine za pretraivanje prvenstveno trebali da koriste za traenje poznatih pojmova - iako ih oni esto koriste u istraivake svrhe - za utvrivanje postojanja odreenih pojmova Bez obzira na razloge, korisnici pretraivanje obavljaju kroz etiri faze: 1. Formulisanje upita 2. Pokretanje pretrage i ekanje na rezultat 3. Pregledanje rezultata
4. Donoenje odluke: ta da se radi sa rezultatom? 6 1. Formulisanje upita Struktura upita koji sastavlja korisnik veoma zavisi od sistema za pretraivanje koji mu je na raspolaganju: Jednostavan upit moe da sadri kljune rei : elektronska trgovina Sloeniji upiti e ponuditi mogunost upotrebe logikih operatora (na primer elektronska AND trgovina) Koriste se i upiti ispunjeni simbolima (npr. elektronska + trgovina
images) Neki sistemi za pretraivanje podravaju ak i fraze Kako se razvijala elektronska trgovina? 7 1. Formulisanje upita Pored unoenja kljunih rei: zadati kriterijum za pretraivanje: Ograniavanje podruja za pretraivanje Ograniavanje vremena nastanka naenih dokumenata
Ograniavanje na odreene vrste podataka 8 Interfejs pretraivaa 9 2. Pokretanja pretrage i ekanje na rezultat Druga faza obino poinje pritiskanjem dugmeta, a zatim se eka Za to vreme maina za pretraivanje alje upit na mreu, prikuplja
dobijene rezultate i od njih pravi listu Iako u ovoj fazi korisnik nee imati mnogo posla nije spreman da na rezultate eka beskonano dugo 10 3. Pregledanje rezultata Kada se rezultati pojave na ekranu, korisnik ih detaljno pregleda traei u njima neto zanimljivo Dok pregleda rezultate, korisnik pomno prati obavetenja, kao to su stepen podudaranja sa zahtevom i opis rezultata, saeci, datumi poslednje izmene i veliina datoteka
Korisnik e rezultate moda sortirati ili filtrirati kako bi ih sebi jasnije predstavio Rezultat moe da bude i negativan moe se dogoditi da nije pronaen nijedan dokument koji odgovara upitu, a druga krajnost je hrpa podataka ili ak svi dokumenti iz zbirke 11 Strana sa rezultatima pretrage 12 4. ta da se radi sa rezultatom
Kada dobije rezultat korisnik treba da se odlui za odreenu aktivnost Ukoliko je rezultat negativan, korisnik moe da zada novi upit ili da odustane od daljeg traenja Ukoliko mu se uini da pretraivanje nije dalo odgovarajui rezultat, on moe da ga ponovi Kada kao rezultat dobije previe dokumenata, korisnik e moda postaviti odreeniji upit
A moda e sa liste izabrati nekoliko rezultata da ih istrai 13 Nain rada maina za pretraivanje Kretanjem po Webu sakupe ogroman broj strana Zatim sakupljene strane indeksiraju Na kraju se obrazuje strana za pretraivanje u koju korisnik moe da unese svoj upit i utvrdi koje se strane sa njim slau 14
Prikupljanje strana U svakom trenutku na Web se dodaju brojni dokumenti i isto toliko se sa Weba i uklanja Prikupljanje svih strana na Webu i svakodnevno auriranje nije mali posao Maine za pretraivanje koje pokrivaju najvei deo Weba indeksiraju samo treinu svih dokumenata na mrei Da bi na Webu prikupila strane za indeksiranje, veina maina za pretraivanje koristi programe zvane: pauci, roboti ili sakupljai
15 Prikupljanje strana Pauk zapoinje rad posetom odreenom broju adresa koje su podneli oni koji ele da budu na spisku ili te adrese formira od imena domena koja se nalaze u registru imena domena Kada poseti odreenu stranu sa liste, pauk sauva njen deo za kasniju analizu, a zatim na strani trai dalje veze Veina maina zalazi u dubinu lokacije prati veze naroito na stranama koje su i same dobro povezane ili imaju mnogo sadraja
16 Indeksiranje strana Indeksiranje proces utvrivanja sutine sadraja strana Metode se razlikuju svaka maina za pretraivanje pregleda odreene komponente strane ukljuujui odeljke unutar oznaka
i , komentare, naslove veza, tekst podnaslova na strani i osnovni tekst Razni delovi strane mogu da imaju razliit znaaj unutar odreenog teksta vodi se rauna koliko se koja re esto javlja i na kom mestu u tekstu
Maina za pretraivanje ne obraa panju na sve rei na strani 17 18 Indeksiranje strana Indeksiranje proces utvrivanja sutine sadraja strana Metode se razlikuju svaka maina za pretraivanje pregleda odreene komponente strane ukljuujui odeljke unutar oznaka
i , komentare, naslove veza, tekst podnaslova na strani i osnovni tekst
Razni delovi strane mogu da imaju razliit znaaj unutar odreenog teksta vodi se rauna koliko se koja re esto javlja i na kom mestu u tekstu Maina za pretraivanje ne obraa panju na sve rei na strani 19 Indeksiranje strana Kada se na svakoj strani analiziraju kljune rei, ona se rangira u odnosu na druge strane sa slinim sadrajem i smeta u bazu podataka
Rangiranje tajni deo rada maine za pretraivanje Autori lokacija pokuavaju da razotkriju na osnovu ega maine za pretraivanje daju prednost jednoj strani u odnosu na neku drugu 20 Obezbeivanje mehanizma za pretraivanje Sama strana predstavlja interfejs unutar koga korisnik postavlja upit obino sadri osnovno polje za upisivanje traenog teksta, kao i druga polja u kojima iskusniji korisnici mogu da podese nain pretraivanja
Korisnici sastavljaju upit sluei se normalnim jezikom npr. Zato je nebo plavo? koji podrava maina www.ask.com, ali i logikim operatorima i filtrima u drugim pretraivaima Kada se upit prosledi maini, ona u bazi podataka pronalazi strane koje zadovoljavaju kriterijume upita i prikazuje ih na strani sa rezultatima 21 ema rada maine za pretraivanje Sadraj Sadraj Sakuplja pauk
Program za indeksiranje pregleda sadraj i pravi bazu podataka o indeksima Korisnik alje upit bazi podataka Baza podataka maine za pretraivanje Korisnik Rezultati se vraaju korisniku 22
Predstavljanje lokacije mainama za pretraivanje Vlasnici lokacija uvek ele da se njihova lokacija pojavi prva na listi rezultata koje daju maine za pretraivanje Dizajneri strana neprestano pokuavaju da utvrde na koji nain maine za pretraivanje rangiraju strane razmetaju kljune rei da postignu visok rang Borba za prvo mesto u rezultatima maina za pretraivanje neizbena zavrnica porast naknade za odgovarajue mesto na spisku
23 Obavetavanje maina za pretraivanje o lokaciji Da bi lokaciju iko mogao da pronae na Webu mora je pronai neka maina za pretraivanje Mainama za pretraivanje direktno se saoptava da lokacija postoji dostavljanjem URL-a koji e se pojaviti u indeksu Postoje specijalizovane lokacije koje e uz naknadu prijaviti lokaciju brojnim mainama za pretraivanje automatizovano ne runo
Koliko maina obavestiti o lokaciji? Miljenja su oprena: Desetak najpopularnijih maina za pretraivanje to je mogue vie veza Free For All (FFA) - slobodno za svakoga 24 Iskljuivanje robota Nije dobro da robot indeksira celu lokaciju Neke strane ne treba da budu indeksirane
Mnoge strane mogu na lokaciji biti samo privremeno, pa e posetioci koji posredstvom maine za pretraivanje dolaze suoiti sa grekom 404 Povezivanje u dubini moe da zbuni korisnike koji na lokaciju dolaze posredstvom javnih maina za pretraivanje nedostaju obavetenja smetena na matinoj ili uvodnoj strani 25 Robots.txt Za usmeravanje delovanja robota na lokaciji usvojen je protokol za iskljuivanje robota (Robot Execution Protocol)
On podrazumeva postojanje datoteke robots.txt u korenskom direktorijumu Web lokacije ( npr. www.democompany.com/robots.txt.) Osnovni format datoteke robots.txt spisak robota ili korisnikih programa (user agents) kojima elite da ograniite pristup i iskaza o direktorijumima kojima je pristup zabranjen Protokol iskljuivanja robota podrazumeva da e ga potovati programi pauci Zlonamerni pauk potpuno zanemariti datoteku robots.txt mogu oteti lokaciju tada je potrebno na serveru blokirati pojedine IP adrese ili korisnike programe 26
Upravljanje aktivnou robota HTML oznakom Korienje HTML oznake za upravljanje indeksiranjem alternativa datoteci robots.txt Da bi se spreilo indeksiranje odreene strane, u odeljak
HTML dokumenta postavlja se oznaka
:
Na slian naina nalae se pauku da ne prati nijednu vezu koja vodi sa strane:
27
Optimizovanje lokacije u pogledu zahteva maina za pretraivanje Maine za pretraivanje automatski pregledaju strane i donose zakljuke o njihovoj sutini na osnovu skupa pravila kojima pokuavaju da otkriju informacije o strani Pregled teksta u oznaci Naslovljavanje strane i imenovanje datoteke Odgovarajui sadraj teksta
Veze i pristupne take Propagandni plakati i ostale tehnike predstavljanja lokacije na mrei 28 Oznake Mnoge maine za pretraivanje pregledaju tekst unutar oznake , traei u njemu kljune rei (keywords) i opis (description) sadraja strane. Na primer: 29 Oznake Kada maina za pretraivanje pregleda oznaku ona moe jednu lokaciju da svrsta ispred druge na osnovu uestanosti kljunih rei u atributu content
Zbog toga neki autori stavljaju ponovljene kljune rei u oznaku Maina za pretraivanje moe da zapazi preesto korienje izvesnih rei i fraza, pa da to smatra namernim optereivanjem i da zbog toga umanji rang strane ili da je potpuno iskljui iz indeksa 30 Naslovljavanje strane i imenovanje datoteke
Vaan elemenat u rangiranju na popisu koji pravi maina za pretraivanje ini dobar naslov strane Na primer, naslov: PCTV (Title) Sa aspekta maine za pretraivanje trebao bi biti detaljniji PCTV softver - Softverom do kompresovanog audio-a Maini za pretraivanje moe da bude vano i ime datoteke: http://www.pctv.co.yu/software/ softverom_do_kompresovanog_audio_a.htm
Navedeni URL sadri gotovo iste podatke kao i naslov korisnika dodatno obavetava gde se nalazi 31 Odgovarajui sadraj teksta Za indeksiranje strane najbolje je da kljune rei i fraze budu zaista deo sadraja strane Mnoge maine za pretraivanje e pregledati tekst na strani, naroito ako je blie njenom vrhu ili se nalazi unutar podnaslovnih HTML oznaka
ili
Maine za pretraivanje e pregledati i sadraj teksta veza:
Veza: Software manje je pogodna od veze: PCTV Software 32 Odgovarajui sadraj teksta Nakon to maina za pretraivanje pregleda tekst na strani, problem nastaje ako je autor svoju matinu stranu sainio prvenstveno od slika U takvom sluaju najpre iskoristiti atribut alt oznake
kako bi se maini dala dopunska obavetenja. Na primer: alt="PCTV softver - home"
Bilo bi bolje da se takav tekst postavi na samu stranu veoma sitno, u boji pozadine, tako da ga korisnici ne vide, a maina za pretraivanje ipak moe da ga pronae. Na primer: PCTV - emisija o kompjuterima i novim tehnologijama. 33 34 Veze i pristupne take Maine za pretraivanje prilikom rangiranje strane uzimaju u obzir veze koje polaze sa strane kao i broj drugih strana koje su povezane sa navedenom stranom
Orijentiri, npr. matina strana, obino imaju mnogo ulaznih i izlaznih veza Maine za pretraivanje su podeene tako da orijentire rangiraju visoko, pa je vano da na njih vode veze sa svake strane lokacije Neke maine za pretraivanje posebno cene lokacije na koje ukazuju druge lokacije autori poinju da kreiraju lokacije sa jedinom svrhom da ukazuju na druge lokacije 35 Optimizovanje lokacije u pogledu
zahteva maine za pretraivanje Rangiranje se moe poboljati vie strana lokacije ponudi maini za pretraivanje, ak i strane koje nisu na lokaciji Sve pristupne strane, tzv. ulazne strane, ukazuju na vaan aspekt lokacije sadraj nije namenjen samo privlaenju korisnika Problem pri predstavljanju lokacije mainama za pretraivanje nastaje zbog male razlike izmeu: Logikog nuenja kljunih rei i
Manipulacija naroito ako autori po svaku cenu tee da postave lokaciju u vrh liste rezultata 36 Tehnike prevare maina za pretraivanje Dizajneri esto koriste nevidljive piksele da bi bolje rasporedili elemente na strani radi poboljanja rangiranja svakom ovakvom pikselu doda se i opisni (alt) tekst Zatrpavanje strane nevidljivim tekstom, sitnim tekstom i viestrukim slikama ili samo optereivanje oznaka i
kljunim reima nisu prefinjene tehnike prevare ali poslue svrsi
37 Tehnike prevare maina za pretraivanje Tehnika prevare kukavije jaje pravljenje specijalne strane koja se nudi maini za pretraivanje kada maina pregleda stranu i dodeli joj visok rang, ona se zamenjuje stvarnom stranom namenjenom korisnicima Sloenija verzija kukavijeg jajeta nahraniti zver pie se program koji moe da oseti trenutak kada maina za pretraivanje doe na lokaciju
i tada je hrani stranom koja joj prija kada stignu stvarni korisnici njima se ne nudi ta strana ve stvarni sadraj 38 Ostale tehnike predstavljanja lokacije na mrei Propagandni plakati Propagandni plakati (eng. banners) - male slike koje obavetavaju o odreenoj lokaciji, proizvodu ili usluzi Biro za oglaavanje na Internetu daje specifikacije za veliinu plakata
E-pota Poruke koje se alju samo onima koji neto zahtevaju Diskusione grupe Efikasno predstavljanje u diskusionoj grupi aktivan lan grupe koja se bavi tematikom lokacije Takmienja Korisnik treba da poseti lokaciju izvestan broj puta kako bi bio kvalifikovan za nagradu - jedini cilj nekih korisnika postane osvajanje nagrade Besplatni uzorci Sakupljanje bodova kojima korisnik moe kupiti neki proizvod.
Plaanje po poseti Mogue je plaati korisnike da poseuju lokaciju. Neke lokacije plaaju drugim lokacijama koje joj usmeravaju korisnike. Pogodna imena Kratka imena koja se lako pamte ili su ve poznata domena Prethodno znanje Mnoga svojstva na Webu imaju svoje davnanje istoimene ekvivalente u stvarnom ivotu ili su ti ekvivalenti iskorieni ba za uvoenje novih 39 svojstava na Webu. Mehanizmi za pretraivanje u okviru lokacije Mehanizmi za pretraivanje u
okviru lokacije PRAVILO: Iskoristiti iskustvo koje posetioci imaju sa javnim mainama za pretraivanje, pa i u lokalnoj maini primeniti slian dizajn i oznaavanjem ali izbegavati aspekte javnih maina za pretraivanje kojima korisnici ne mogu upravljati Javne maine za pretraivanje nisu uvek sasvim precizne esto su podreene potrebama oglaivaa i borbi sa trikovima koje dizajneri koriste da bi njihova lokacija bila bolje rangirana Unutar organizacije nema potrebe da se pribegava trikovima kako bi neke strane unutar iste lokacije bile bolje rangirane od drugih
41 Potreba za lokalnim pretraivanjem Potrebu za lokalnim mehanizmom pretrage odreuje koliina i vrsta podataka na lokaciji Ako lokacija ima 10-tak strana dovoljan je sistem navigacije Ako lokacija 100 ili vie strana lokalna maina za pretraivanje gotovo je neizbena Maina za pretraivanje moe biti korisna i ako su podaci na njoj
sloeni - naroito ako su strukturirani na odreen nain Ukoliko je lokacija namenjena iskusnim korisnicima ili estim posetiocima, dobro bi bilo opremiti je mainom za pretraivanje 42 Postupak ugraivanja mehanizama za pretraivanje Sledeih osam koraka ini postupak ugraivanja mehanizama pretraivanja lokacije: 1. Odluka o tome ta e se indeksirati 2. Odluka o nainu indeksiranja podataka
3. Odabir maine za pretraivanje 4. Dizajniranje interfejsa za pretraivanje 5. Dizajniranje strane sa rezultatima 6. Indeksiranje podataka 7. Povezivanje maine za pretraivanje sa interfejsom za pretraivanje
8. Nadgledanje rada maine 43 Dizajniranje interfejsa za pretraivanje Kada se u lokaciju ugrauje maina za pretraivanje, na svaku njenu stranu potrebno je postaviti dugme za njeno pokretanje ili odgovarajue polje za pretraivanje Orazac za pretraivanje, kao i strana sa rezultatima, moraju da imaju izgled i atmosferu ostalih delova lokacije
Obrazac treba da bude prilagoen traenim podacima Primarna polja za pretraivanje treba da su priblino dvaput vea od sekundarnih Primarni elemenat obrasca polje u koje se unosi upit Sekundarni elemenat obrasca dugme za aktiviranje pretraivanja 44 Obrazac za pretraivanje 45 Dizajniranje obrasca za sloeno pretraivanje Obrasci za sloeno pretraivanje
mogu da sadre: Polja kojima se moe ograniiti raspon vremena u kome se podaci trae datumska polja Polja za ogranienje formata podataka koji se trae Polja za ogranienje vrste sadraja Uputstva i primere Ostale mogunosti mehanizama naprednog pretraivanje: Zadavanje pretraivanja po podrujima Ograniavanje vraenih rezultata Podeavanje naina prikazivanja rezultata
Pretraivanje odeljka metapodataka, kao to je pronalaenje imena autora dokumenta Ako se postavlja pretraivanje pomou logikih operatora (AND, OR ili NOT) na obrascu moraju biti postavljeni padajui meniji ili se moraju obezbediti jasna uputstva za korienje 46 Dizajniranje strane sa rezultatima - Opti elementi strane sa rezultatima Element Opis Prvobitni upit Na svakoj strani sa rezultatima korisnikov upit mora da zauzme vidno mesto. Opseg pretraivanja i dobijeni rezultat
Treba naznaiti ukupan broj pretraenih dokumenata i broj dokumenata koji zadovoljavaju kriterijume upita. Sadraj trenutno prikazanih rezultata Treba da postoji izvesna naznaka o tome koji deo rezultata korisnik trenutno gleda.(npr. Strana 2 od ukupno 10) Naslovi strana ili dokumenata Svaka stavka u rezultatima mora biti jasno naslovljena. Saeci strana Treba prikazati saetak strana. On se esto iitava iz odeljka ili iz prvih redova.
Datum ili vreme nastanka podataka Treba prikazati barem datum nastanka ili datum poslednje izmene naenih dokumenata. 47 Dizajniranje strane sa rezultatima - Opti elementi strane sa rezultatima Element Opis Veliina strane sa rezultatima Treba prikazati veliinu dokumenta u listi rezultata. Vrsta rezultata U nekim pretraivanjima rezultati se mogu dobiti u razliitim oblicima (Adobeovog Acrobata, Microsoftovog Worda). Vrsta
podataka oznai se tekstualno ili ikonicom. Rangiranje rezultata Rang rezultata upita treba da je jasno istaknut. Rezultati se obino prikazuju redosledom opadanja ranga. Pri tome, rang rezultata predstavlja se procentualno ili grafiki. Poklapanje kljunih rei Ako je mogue, rei koje se poklapaju sa upitom, u saetku i na stranici treba istai drugaijom bojom fonta ili pozadine. Navigacija Sistem navigacije za kretanje kroz rezultate (sledeih 10 dokumenata, prethodnih 10 dokumenata, skok na prvu ili poslednju stranu). Opcije za podeavanje
Potrebno je obezbediti i mogunost da se upit naknadno podesi. Sistem pomoi Potrebno je obezbediti objanjenja o formatu rezultata. 48 Strana sa rezultatima pretraivanja Sistem pomoi Prvobitni upit Opseg pretraivanja Prvobitni upit Navigacija Veliina dokumenta Poklapanje kljunih rei Datum nastanka dokumenta Rang rezultata
49 Strana sa negativnim rezultatom pretraivanja Kada korisnik na upit ne dobije nikakav odgovor: nije naeno poklapanje ni sa jednom kljunom rei ili korisnik nije ispravno upotrebio mainu za pretraivanje Strana sa negativnim rezultatom pretrage mora da sadri obrazloenje zato upit nije dobar i pouku kako da se upit izmeni
50 Karakteristike strane sa negativnim rezultatom pretraivanja Karakteristika Opis Jasna poruka o greci Korisniku mora biti jasno da se njegovo pretraivanje zavrilo bez rezultata i koji su uzroci. Navodi se broj pregledanih dokumenata i jasno obavetenje da pretraivanje nije uspelo. Mehanizam ponavljanja pretrage Na strani sa negativnim rezultatima pretrage treba da stoji korisnikov upit i ponuda da pretraivanje ponovi.
Pomo Pomo na strani sa negativnim rezultatom mora biti jasna i upotrebljiva. Najpre se navode mogui razlozi zbog kojih pretraivanje nije uspelo. Npr. pravopisna greka ako maina ne proverava pravopis, obezbediti opciju kojom korisnik moe da proveri tekst unet u polje za upit. 51 52 Klijent-server arhitektura Klijent-server arhitektura
Nakon paljive analize korisnikih zahteva, neophodno je doneti odluku o arhitekturi sistema. Odluka mora biti doneta na osnovu trenutnih potreba i budueg razvoja. za jednostavne statike Web aplikacije dovoljni su klijenti i Web server, dok su za dinamike i poslovne aplikacije potrebne najmanje tri komponente: klijenti, Web server i aplikacioni server. Odabir arhitekture zavisi od: broja korisnika i raunara na mrei, vrsta razvojnih okruenja i programskih alata, modela i obima baze podataka, sloenosti programskih procedura.
54 Klijent-server arhitektura Web aplikacije su dominantno bazirane na klijent/server modelu arhitekture Klijent/server arhitektura je razvijena kao: vienamenska, modularna infrastruktura, zasnovana na slanju i primanju poruka,
sa ciljem: unapreenja upotrebljivosti, fleksibilnosti, interoperabilnosti i skalabilnosti 55 Klijent-server arhitektura U klasinim sistemima za obradu podataka po klijent/server modelu mogu se uoiti tri klase komponenti: server, klijenti i mrea. Klijent Mrea Klijent
Server Klijent 56 Klijent-server arhitektura Namena servera : optimalno upravljanje zajednikim resursima, to su najee podaci, upravljanje bazom podataka kojoj pristupa vie korisnika, kontrola pristupa i bezbednosti podataka i
centralizovano obezbeenje integriteta podataka za sve aplikacije. Klijent-aplikacije vre upravljanje korisnikim interfejsom i izvravaju deo logike aplikacije. Raunarska mrea i komunikacioni softver omoguavaju prenos podataka izmeu klijenta i servera. 57 Dvoslojna arhitektura Dvoslojna arhitektura sastoji se od 3 komponente distribuirane u dva sloja klijentskom i serverskom. Te tri komponente su:
Korisniki interfejs sesije, unos teksta, dijaloki prozori, prikaz na ekranu Upravljanje procesima (process managment) generisanje, izvoenje i nadgledanje procesa i neophodnih resursa Upravljanje podacima (database managment) servisi vezani za deljenje podataka i datoteka 58 Dvoslojna arhitektura Korisniki interfejs + deo za upravljanje procesima Upravljanje podacima + deo za upravljanje procesima
59 Skica dvoslojnog sistema zasnovanog na WWW tehnologijama 60 Dvoslojna arhitektura Jedna od osnovnih karakteristika klijent/server sistema je distribuirana obrada podataka logika aplikacije je podeljena izmeu klijenta i servera tako da obezbedi optimalno korienje resursa. Na primer, prezentacija podataka i provera ulaznih podataka su sastavni deo klijent-aplikacije, dok se
rukovanje podacima, u smislu njihovog fizikog smetaja i kontrole pristupa, vri na serveru. 61 Dvoslojna arhitektura Neke od prednosti ovakvog modela obrade podataka su: centralizovano upravljanje resursima sistema i jednostavnije obezbeivanje sigurnosti podataka. Osnovni problem nedostatak skalabilnosti.
Pod skalabilnou se podrazumeva osobina sistema da omogui efikasan rad velikom broju korisnika, i da dalje poveavanje broja korisnika ne izaziva drastian pad performansi sistema. 62 Troslojni klijent/server sistemi Klijent/server sistemi sa troslojnom arhitekturom (three-tier architecture) predstavljaju sisteme sa tri, u velikoj meri nezavisna, podsistema. U pitanju su sledei podsistemi: 1. podsistem za interakciju sa korisnikom (implementira funkcije korisnikog interfejsa); 2. podsistem za implementaciju osnovnih funkcija sistema
(implementira tzv. poslovnu logiku); 3. podsistem za rukovanje podacima, pri emu se pre svega misli na fiziki smetaj podataka (ovo je, zapravo, sistem za upravljanje bazama podataka). 63 Elementi troslojne arhitekture sistema Klijent aplikacija Aplikacioni server SUBP
Ne postoji direktna veza izmeu podsistema za interakciju sa korisnikom i podsistema za rukovanje podacima. Ovi podsistemi se nazivaju i slojevi. 64 Elementi troslojne arhitekture sistema Za razliku od dvoslojnog modela obrade podataka, gde je logika aplikacije bila podeljena izmeu klijenta i servera, u troslojnom modelu ona se nalazi koncentrisana u tzv. aplikacionom serveru ija je namena da izvrava programski kod koji implementira logiku aplikacije. Klijent aplikacija je namenjena samo za implementaciju korisnikog interfejsa,
a funkcija sistema za upravljanje bazom podataka je iskljuivo fiziko rukovanje podacima (u prethodnom sluaju je, pored toga, izvravao i deo logike aplikacije). 65 Prednosti troslojne arhitekture Troslojni koncept je doveo do podele programskog koda na segmente koji implementiraju tano odreene funkcije sistema. Tako organizovan sistem je jednostavniji za odravanje, jer je mogue nezavisno razvijati korisniki interfejs, i logiku aplikacije. Za potrebe fizikog rukovanja podacima najee se koristi neki od
komercijalno dostupnih servera za tu namenu. Troslojne arhitekture sistema podrazumevaju oslanjanje na standarde u odgovarajuom oblastima, zasnovane na Internet tehnologijama. Oslanjanje na standarde omoguava integraciju sistema heterogenih u pogledu koriene hardverske i softverske opreme. 66 Prednosti troslojne arhitekture 1. Vana karakteristika troslojnih sistema je skalabilnost. a)
poveavanje broja klijenata je jednostavno b) poveavanje propusne moi i brzine odziva servera srednjeg sloja je mogue kroz dodavanje novih serverskih maina uz korienje postojeih. 2. Sistem sa vie servera karakterie i poveana pouzdanost i fleksibilnost. 3. Logika aplikacije se moe menjati i u toku rada sistema. 4. Mogue je efikasno vriti balansiranje optereenja serverskog podsistema.
67 Skica konfiguracije sistema sa troslojnom arhitekturom 68 Skica konfiguracije sistema sa troslojnom arhitekturom 69 Arhitektura vieslojnih sistema Daljim proirivanjem koncepta troslojnih sistema dolazi se do pojma vieslojnih sistema (multitier architecture), gde se vri dalja podela na komponente u okviru srednjeg sloja sa ciljem jo veeg poveanja skalabilnosti, odnosno performansi. 70
Jedna mogua arhitektura vieslojnog sistema Srednji sloj je podeljen na dva sloja: jedan je namenjen za opsluivanje Web klijenata, a drugi sadri komponente koje implementiraju poslovnu logiku sistema. 71 Kolokvijum Kolokvijum Termin: 8. decembar u 11.15h Gradivo: prvih 5 predavanja
Maksimalni broj bodova: 40 Popravni kolokvijum: u januaru Zavrni ispit: preostali deo gradiva 73